Ovisnost o kockanju

Dosadašnja istraživanja pokazuju da patološki kockari i ovisnici o drogama dijele mnoge iste genetske predispozicije za impulzivnost i traženje nagrade. Baš kao što korisnici opojnih supstanci zahtijevaju sve snažnije udarce da bi se oporavili, kompulzivni kockari idu u sve rizičnije poduhvate. Isto tako, i ovisnici o drogama i problematični kockari trpe simptome odvikavanja kada su odvojeni od hemikalije ili uzbuđenja koje žele. I nekoliko studija sugerira da su neki ljudi posebno osjetljivi i na ovisnost o drogama i na kompulzivno kockanje jer je njihov sistem nagrađivanja inherentno nedovoljno aktivan ---što može djelomično objasniti zašto uopće traže velika uzbuđenja.

Kako kockanje utiče na mozak

Što je još uvjerljivije, neuroznanstvenici su naučili da droge i kockanje mijenjaju mnoge od istih moždanih kola na sličan način. Ovi uvidi dolaze iz studija protoka krvi i električne aktivnosti u mozgu ljudi dok obavljaju različite zadatke na kompjuterima koji ili oponašaju kazino igre ili testiraju njihovu kontrolu impulsa. U nekim eksperimentima, virtuelne karte odabrane iz različitih špilova zarađuju ili gube novac igrača; drugi zadaci izazivaju nekoga da brzo reaguje na pojedinačne slike koje trepere na ekranu, ali ne i da reaguje na druge.

Njemačka studija iz 2005. koja je koristila takvu kartašku igru sugerira da su problematični kockari --- poput ovisnika o drogama --- izgubili osjetljivost na svoj maksimum: kada su pobjeđivali, ispitanici su imali nižu električnu aktivnost od tipične u kritičnom dijelu moždanog sistema nagrađivanja. U studiji iz 2003. na Univerzitetu Yale i studiji iz 2012. na Univerzitetu u Amsterdamu, patološki kockari koji su uzimali testove koji su mjerili njihovu impulsivnost imali su neobično niske razine električne aktivnosti u prefrontalnim regijama mozga koje pomažu ljudima da procijene rizike i potisnu instinkte. Ovisnici o drogama takođe često imaju bezvoljan prefrontalni korteks.

Posljedice ovisnosti o kockanju

Dodatni dokazi da kockanje i droga mijenjaju mozak na sličan način pojavili su se u nevjerovatnoj grupi ljudi: onima s neurodegenerativnim poremećajem Parkinsonovom bolešću. Obilježena ukočenošću mišića i tremorom, Parkinsonova bolest je uzrokovana smrću neurona koji proizvode dopamin u dijelu srednjeg mozga. Tokom decenije, istraživači su primetili da je izuzetno veliki broj pacijenata sa Parkinsonovom bolešću --- između 2 i 7 procenata --- kompulzivni kockari. Liječenje jednog poremećaja najvjerovatnije doprinosi drugom. Kako bi ublažili simptome Parkinsonove bolesti, neki pacijenti uzimaju levodopu i druge lijekove koji povećavaju razinu dopamina. Istraživači misle da u nekim slučajevima nastali hemijski priliv modifikuje mozak na način koji čini rizike i nagrade -- recimo, one u igri pokera --- privlačnijima, a nepromišljenim odlukama se teže odupreti.

Novo shvatanje kompulzivnog kockanja takođe je pomoglo naučnicima da redefinišu samu zavisnost. Dok su stručnjaci ranije mislili na ovisnost kao na ovisnost o kemikalijama, oni je sada definiraju kao stalno traženje nagrađivajućeg iskustva uprkos ozbiljnim posljedicama. To iskustvo bi moglo biti uživanje kokaina ili heroina ili uzbuđenje udvostručavanja novca u kazinu.

"Prošla ideja je bila da morate unijeti lijek koji mijenja neurohemiju u mozgu da biste postali ovisni, ali sada znamo da gotovo sve što radimo mijenja mozak",

kaže Timothy Fong, psihijatar i stručnjak za ovisnosti na Kalifornijskom univerzitetu u Los Angelesu.

"Ima smisla da neka ponašanja koja se nagrađuju, poput kockanja, mogu uzrokovati i dramatične fizičke promjene."